Razgovarali smo s Damjanom Geberom, arhitektom i osnivačem agencije Brigada, koji nam je otkrio sve o uređenju, trendovima i potrebama suvremenih radnih prostora
Uređenje radnih prostora danas igra ključnu ulogu u produktivnosti i zadovoljstvu zaposlenika. Suvremeni trendovi u dizajnu uredskih prostora današnjice u prvi plan stavljaju fleksibilnost, ergonomiju i estetsku privlačnost. Malo je reći kako dobro osmišljen radni prostor itekako doprinosi boljem mentalnom zdravlju, povećava motivaciju i potiče kreativnost. Što se tiče procesa uređenja on uključuje detaljno planiranje u koje je itekako bitno uključiti zaposlenike, kako u odabir elemenata tako i u proces prilagođavanja prostora specifičnim potrebama tima.
Kada pak govorimo o dizajnu modernih ureda, on sve više odražava kulturu i vrijednosti kompanije, stvarajući ugodnu i inspirativnu atmosferu. Uređenje radnih prostora danas nerijetko implementira i tehnološke inovacije koje olakšavaju rad i komunikaciju među zaposlenicima. Treba uzeti u obzir i kako se navike zaposlenika mijenjaju s pojavom novih trendova, kao što su rad od kuće, fleksibilno radno vrijeme, 4day work week i coworking prostori. Takvi pristupi omogućuju balans između privatnog i poslovnog života, što je ključno za dugoročnu produktivnost.
Brigada, Foto: Sanja Jagatić
Danas se posebna pažnja posvećuje i održivosti u uređenju prostora, koristeći ekološki prihvatljive materijale i energetski efikasna rješenja. Sve ove komponente zajedno čine suvremene uredske prostore mjestima gdje se zaposlenici osjećaju dobrodošlo i inspirirano za rad. Kako bismo doznali još više na ovu aktualnu temu, razgovarali smo sa stručnjakom, arhitektom Damjanom Geberom iz cijenjenog hrvatskog studija Brigada, koji se našao na 55. mjestu 100 najboljih svjetskih projektantskih studija prema Archello.com, a jedini koji su specijalizirani na cijeloj listi za interijere. Zanimljivo je i kako Damjan redovito u svom radu ističe da su osim samog prostora u njegovom fokusu ljudi, odnosno kako se ponašamo, što nam je prirodno, kako estetika utječe na nas. Naime, Geber je u svoju profesiju arhitekture i dizajna unio i psihologiju kao sastavni dio cijelog procesa u Brigadi.
Nužno je da je uredski prostor prilagođen zaposlenicima i kulturi tvrtke
Za početak, govori nam kako dizajn modernih uredskih prostora mora biti prilagođen zaposlenicima i kulturi tvrtke. Ključ za uspješno uređenje je, kaže, duboko razumijevanje navika, potreba i ciljeva zaposlenika.
„Proces dizajna počinje analizom radnih navika i kulturnih specifičnosti kroz radionice i istraživanja kako bi se došlo do srži poslovanja i željenih ciljeva. Važno je postaviti dugoročna pitanja poput “Gdje želimo biti za 10 godina?” i “Kakav prostor trebamo za to?” kako bi uredski prostor mogao pratiti rast i razvoj tvrtke. Potom kroz kolaborativne radionice s djelatnicima kompanije dolazimo do konkretnih potreba i želja, odnosno onoga što sada nemaju, a željeli bi i obrnuto. Prije nego išta krenemo dizajnirati, moramo još upoznati i drugi bitni faktor za uspješne rezultate projekta, a to je korisnik. Izlaskom na teren, mapiranjem navika kupaca i poslovnih procesa stvaramo širu sliku ciljeva projekta. Nastavak procesa je različit od zadatka do zadatka, a uključuje niz brainstorminga, kolaža, uzoraka, prototipiranja, sastanaka i dodatnih radionica. U konačnici cijeli taj proces, koji se često zaobilazi, ne utječe na produljenje rokova, već naprotiv, značajno ubrzava ukupan proces projektiranja stvarajući neusporedivo kvalitetnija i ekonomičnija finalna rješenja uređenja uredskog prostora.“
Damjan Geber, Brigada, Foto: Sanja Jagatić
Prilikom detektiranja korporativne kulture dolazi se zapravo do srži onoga što kompanija želi dobiti od radnog prostora. Dobiva se i kreativni koncept prostora, dok je dizajn realizacija kompanijinih potreba i želja. Damjan ističe kako je važno da kad uđeš u ured dobiješ ono nešto što kaže: ovo smo mi! Također, jednako važno je da ured pojačava ono što treba biti najjače, bilo da govorimo o timskom konceptu rada ili pak individualnom.
Nije nam bio cilj imati ni fliper ni tobogan, to nikome zapravo nikad nije bilo potrebno
Najbolji primjer je recimo naš, Brigadin ured. Znali smo što tražimo, a važno je znati i kako se ljudi ponašaju na poslu. Mi smo isto napravili interne radionice na tu temu i pokušali odgovoriti na pitanja: što smo mi idućih 10 godina, što očekujemo, što nemamo, a voljeli bismo imati. Tako smo pronašli i formirali naš ured u centru, koji je otvoren prema javnosti, u prirodi je – sve ono što tražimo je tu. Napravili smo i terasu gdje provodimo jako puno vremena. U biti je Brigadin ured čist, jednostavan i nema zabavnih distrakcija. Nije nam bio cilj imati ni fliper ni tobogan, to nikome zapravo nikad nije bilo potrebno, uopće ta filozofija da ljude treba čim više držati u uredu. Srž ureda je da tu dođeš raditi. Fokus je na radu i na kreativi. Nama je primjerice bila bitna kuhinja, odnosno da si možemo sami kuhati. Srce Brigadinog tima je ručak svaki dan, period u danu kada svi zajedno u 12:30 sjedamo za stol“ priča nam Damjan koji otkriva kako ih investitori, odnosno kompanije uglavnom traže rješenje koje je najbolje za njih i da je to najbolji mogući put za sve, jer ured je kao simfonija – svatko u njemu dodaje nešto svoje.
No, prilikom dizajniranja uredskog prostora, govori dalje Damjan, fokus bi trebao biti na podršci radu i kreativnosti zaposlenika, bez nepotrebnih distrakcija poput ping-ponga, fliper aparata i sličnog, osim kad je to zaista sastavni dio timske kulture. Unatoč sve popularnijem hibridnom načinu rada i onog na daljinu, mnogi zaposlenici još uvijek cijene dolazak u ured, ali je pritom važno omogućiti fleksibilnost kako bi se radni i privatni život mogli odvojiti. Ljudi žele imati jasno definirano mjesto za rad koje mogu napustiti kad završe svoje zadatke, objašnjava dalje Geber. Kaže i da je glavno pitanje organizacijske kulture, odnosno koliko će zaposlenici biti fleksibilni u tome, a tu se nameće i pitanje idućih iskoraka za kompaniju, može li ih prostor u tome ograničiti potencijalno ili možemo li prevenirati taj dio da na duge staze bude bolje i drugačije.
Bigada, Foto: Domagoj Blažević
„Organizacija uredskog prostora može značajno poboljšati produktivnost i zadovoljstvo zaposlenika, ali prvo je potrebno provesti temeljitu analizu kako bi se razumjeli specifični zahtjevi i kultura tvrtke. Treba otkriti preferiraju li zaposlenici timski ili individualni rad i prema tome odlučiti o vrsti uredskog prostora – open space ili pojedinačni uredi. Open space uredi mogu biti efikasni za tvrtke koje rade timski, uz postavljanje pregrada koje pružaju privatnost, ali i omogućuju timsku interakciju. Između timova može biti soba za sastanke koja dijeli prostor i sprječava preveliku buku i distrakcije. Open space je u biti prostor bez vrata, a ne velika dvorana puna stolova. Isprojektira se tako da se logično pozicioniraju zatvoreni prostori između manjih ili većih grupa stolova. Rasporediš ih kroz taj veliki kat, pa dobiješ grupe ljudi na određenim pozicijama koju su istovremeno dovoljno blizu i daleko“ priča dalje naš sugovornik kojeg pitamo i koliko je bitan prvi dojam, pa i u kojoj mjeri je izgled uredskog prostora svojevrsna ekstenzija kada govorimo o imidžu kompanije.
Damjan govori kako se ta vrsta imidža danas kreira radi employer brendinga, odnosno privlačenja novih i zadržavanja postojećih zaposlenika. Kompaniji je važno, govori, da se na dobar način prezentira ta obitelj u koju novi zaposlenik ulazi.
Bigada, Foto: Domagoj Blažević
„Velika recepcija s brendom, logom, misijom, vizijom je korektno rješenje, doduše malo zastarjelo. Važnije je nekako da cijeli prostor samo odiše svime time, da ti kad uđeš osjetiš kakva je te kompanija, ljudi, i da odmah pomisliš kako je ovo ambijent u kojem mogu raditi.“
Nastavno na to, Damjan sugerira činjenicu da ured nije mjesto gdje imaš genijalan podizni stol ili najbolji internet, nego da je ured mjesto koje treba doprinijeti nečem punom većem – kolaboraciji, stvaranju korporativne kulture, novih ideja, razmjeni mišljenja, stvaranju socijalnih veza sa svojim kolegama.
Brigada, Foto: Domagoj Blažević
„U ured želiš doći jer voliš svoj posao, prvenstveno ti je važno da je to prostor u kojem si okej, želiš se socijalizirati s ljudima koji su ti slični i radite sličan posao, i imate slične izazove. Naime, ne živimo svi u super idealnim stanovima sa super internetom i super genijalnim uvjetima za rad. Na kraju krajeva, želiš se maknuti iz stana, i doći u ured gdje se radi i odvojiti privatno od poslovnog, dobiti neku novu vizuru.“
Za kraj, pitamo Damjana i o najnovijim trendovima u uređenju uredskih prosta gdje ističe kako smo se na neki način vratili osnovama. Ističe kako je stvar vrlo jednostavna.
Već u fazi projektiranja potrebno je razmišljati kako smanjiti količinu otpada
„Ured je ured i mjesto za rad. Sadrži radni stol i kompjuter, nije igraonica. Ovaj način uređenja se polako vraća kako bi se lakše i brže obavio posao. Naravno, u prvom planu je i ekološki, održivi dizajn, za koji kaže kako ga nije jednostavno integrirati u moderne uredske prostore. Objašnjava kako velika većina proizvoda pri uređenju danas još uvijek nije održiva i nije ih moguće reciklirati. Većinom završavaju kao otpad.
Bruketa Žinić Grey, Foto: Domagoj Kunić
„Iz tog razloga, potrebno je već u fazi projektiranja razmišljati kako smanjiti tu količinu otpada. Kada se s klijentima razgovara o ekološkim materijalima, nitko nije protiv njih, ali oni koji su trenutno na tržištu, zasad su još prilično skupi i kad je riječ o budžetu, često se od njih odustaje. Rješenje za to je zadržati maksimalno ono što već postoji u prvobitnom prostoru i ne rušiti sve radi kreativne vizije dizajnera. Klijentima treba predložiti novu, održiviju estetiku; ne mora sve biti ravno i čisto“ govori i naglašava kako kod projektiranja u Brigadi promišljaju upravo najviše o tome, kako smanjiti količinu otpadnog materijala, te apelira i na druge da to čine.
Naravno, nismo Damjana propustili pitati i da nam izdvoji i neke najpomaknutije zahtjeve investitora. Prisjeća se tako jednog recentnog zahtjeva da soba za sastanke i apsolutno svi detalji u njoj budu u rozoj boji, baš sve što možete zamisliti. Tu je i jedan ured čiji su vlasnici u podrumu željeli speakeasy bar s ogromnom kolekcijom viskija za interne potrebe, a izdvaja i popularne Muzeje Iluzija, globalno prepoznati projekt koji dolazi iz Hrvatske, koje projektiraju po SAD-u, a koji su jedan zbilja veliki atraktivan i poseban projektantski posao na kojem rade punom parom.
Bruketa Žinić Grey, Foto: Domagoj Kunić
Bruketa Žinić Grey, Foto: Domagoj Kunić
Muzej Iluzija – Cleveland
Muzej Iluzija – Kopenhagen
Muzej Iliuzija – Las Vegas
